Mikac Mihaljević de Prodavic

public profile

How are you related to Mikac Mihaljević de Prodavic?

Connect to the World Family Tree to find out

Mikac Mihaljević de Prodavic's Geni Profile

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Mikac Mihaljević de Prodavic

Hungarian: Mihály de genere Ákos Mikcs, Croatian: Mikić Mihaljević
Also Known As: "Akoš", "Acus", "Mikcs I of the Ákos family", "Mikec", "Mikcz"
Birthdate:
Death: 1343 (30-31)
Immediate Family:

Son of Mihály Böbek de Pelsőcz, de Csetnek
Husband of 5.N Visontai
Father of Stjepan Mikac, de Prodavic; Ladislav Mikac Mihaljević, de Prodavic; Loredan Mikac Mihaljević, de Prodavic and Ákos III. Mikac Mihaljević, de Prodavic
Brother of Ákos II. Mihály/Mihaljević and Elek Mihály/Mihaljević

Occupation: Bán of Slavonia (+1343
Managed by: Private User
Last Updated:

About Mikac Mihaljević de Prodavic

Mikac (Micatius, Mikachin, Mikoch, Michaz, Mykch, Mykecz, Migazzi, Mikaci, Mikcs, Micsk)
https://www.rodoslovlje.hr/clanci/zanimljivosti-iz-medija/inoslav-b...
Mihály (Mihalji//Mihaljići/Mihaljević/Mihaljinec)

Mikcs I. Mihály de genere Ákos
https://hbl.lzmk.hr/clanak/akos
AKOŠ (Ákos, Acus), stari rod podrijetlom iz sjeverne Ugarske. Akoši se spominju u izvorima već u XII st. Imali su posjede u Peštanskoj, Szilágyskoj i Križevačkoj županiji. Od ogranka Akos Czelenfi važnu ulogu u hrvatskoj povijesti imao je Ákos Ernye - Erne (fl. 1241, d~1275) (Erne, Ernerije, Ernest), veliki župan varaždinski (1251. i 1272) i ban erdeljski. Obavljao je visoke dužnosti na dvoru Arpadovića. Od kralja Bele IV dobio je 17. XI 1251. četiri sela u Varaždinskoj županiji. Najpoznatiji član ogranka Mikcs (Micsk) bio je Mikac (Mikić) Mihaljević (1312–1343), sin Mihajla, ban cijele Slavonije, koji je od Karla I dobio posjed Prodavić (Virje) po kojemu su nasljednici nazvani Prodavići (de Prodavic). Oni su nakon očeve smrti prodali imanje, koje je uz grad Prodavić imalo još 74 sela. Mikčevi sinovi, Ladislav (1342–1366), Loredan (1342–1348), → Akuš i Stjepan (1342–1366), bili su vitezovi na dvoru Ludovika I. Stjepan je bio požeški župan 1351. Spominje se u pratnji herceginje Margarete kad je ona 1352. potvrdila privilegij kralja Ludovika I izdan Turopolju te 1358. kad kralj Ludovik I utvrđuje zamjenu Stjepanove zemlje Kapolna blizu Glogovnice za zemlju Zdelju (Miholjanec) u blizini Prodavića u vlasništvu ivanovačkog priora. Stjepanov sin Stjepan Prodavić, prozvan Vrag (Őrdőg) zbog svoje silovite naravi, opljačkao je 1395. posjede zagrebačkog biskupa (vjerojatno u blizini Prodavića). Kralj Žigmund naredio mu je da nadoknadi učinjenu štetu. Stjepan je to odbio, pa je kralj 20. I 1396. zapovjedio banu Detriku Bebeku Detre III. Böbek de Pelsõc da zaplijeni neka imanja Prodavićâ. Poslije Žigmundova poraza kod Nikopolja 1396, pristao je uz slavonske plemiće, koji su umjesto Žigmunda proglasili kraljem Karla Dračkog. Stjepan Vrag dočekao je kralja na povratku sa sabora u Križevcima 1397. Kako ga nije uspio ubiti, sakrio se najprije u tvrđavu Sušicu kod Đurđevca, a onda pobjegao u Bosnu. Njegova je imanja, zajedno s Prodavićem, zaplijenio kralj, ali ih je ubrzo vratio Stjepanovu sinu Nikoli. Nikola ih je morao zamijeniti za neka imanja u Peštanskoj županiji te se više Akoši ne spominju u Hrvatskoj.

https://www.enciklopedija.hr/clanak/mikac-mihaljevic
Mikac Mihaljević (Michaz, Mykch, Mykecz), slavonski ban 1325–43 (?, – ?, 1343). Vjerojatno potomak plemena Akoš iz potkarpatske Ukrajine. Kao pristaša Karla I. Roberta već je 1320-ih obnašao različite visoke službe na dvoru. God. 1325. porazio je Gisingovce i oduzeo im posjede u Podravini. Pohodom 1326. pokušao je obnoviti kraljevsku vlast u Hrvatskoj, ali ga je porazio hrvatski magnat Nelipčić, pa se povukao u Slavoniju te je područje južno od Like i Krbave ostalo izvan kraljevske vlasti. God. 1326/27. ratovao protiv Babonića, nekadašnjih banova, i potisnuo ih iz Pokuplja oduzevši im Steničnjak. Njegovim postavljanjem za slavonskoga bana, pri čemu su sudačkoj vlasti bana bila podvrgnuta slavonska vlastela, Karlo I. Robert nastojao je oslabiti moć slavonskih velikaša. U sukobu s građanima Gradeca nije dobio kraljevu potporu. Suprotstavio se i zagrebačkomu biskupu Ladislavu Kobolu oko prava na ubiranje desetine, ali je, pošto mu je potvrđeno to pravo, ponovno stao uz biskupa. Nakon smrti Karla I. Roberta nastavio je služiti njegovu sinu Ludoviku, a bansku čast zadržao je do smrti. Glavnina njegovih posjeda nalazila se u današnjoj Podravini i Pokuplju, a njegovi nasljednici prozvali su se prema svojem posjedu Prodavićima.

https://kckzz.hr/hr/saznajte-vise/povijest-zupanije
...Đurđevac je nastao usred močvare na povišenim pješčanim “gredama”. Prvi puta spominje se u dokumentu iz 1267. godine, kao selo ( villa sancti Georgii ). Radi se o darovnici Bele IV, hrvatskog i ugarskog kralja iz 1267. g., koju je potvrdio i s graničnim međama dao Belin sin, kralj. U 14. stoljeću koprivničko i đurđevačko područje spadali su pod Prodavićko imanje koje je bilo u vlasništvu Bana Mikca. Ban Mikac je osnovao u 14. stoljeću Prodavić današnje Virje....